I S T O R I J A
Istorija “Bube” zvanicno pocinje 1934 godine pomeznom najavom u berlinskoj skupstini ucinjenom od strane nikog drugog do Adolfa Hitlera najozloglasenijeg masovnog ubice svih vremena.
Hitler je uz opasku da auto ne mora biti privilegija bogatih objavio da je poverio Ferdinandu Porseu ( koga je opisao kao naslavnijeg dizajnera svih vremena ) zadatak da konstruise Volkswagen (narodni auto). Adolf je cak i objavio smernice odnosno polazne osnove za narodniauto tj .kolika ce biti brzina kretanja, potrosnja goriva, cena i sl.
Porse je vredno radio i u naredne dve godine pripremio prva tri prototipa od kojih je jedan bio kabriolet, sto je pred Hitlera postavilo novi zadatak da pronadje podobno mesto za fabriku buduceg najslavnijeg, najprodavajnijeg i u jos mnogocemu naj automobila svih vremena –buduce BUBE.
Antrfile
Jedan od prva tri prototipa koji je bio kabriolet Ferdinand Porse poklonio je Hitleru. Ovaj kabriolet ucstvovao je na brojnim paradama i cak odvezen u Obersalzber u takozvano “Gnezdo orla”. Tamo je koriscen od strane kako Hitlera tako i Geringa i drugih oficira. 29. Juna 1945 sa predjenih nekoliko stotina kilometara zarobljen je od strane Amerikanaca i tako dospeo u ruke nekog inzenjera koji je sa njim presao 250 000 kilometara. 1951 kabriolet je prodat za 2500 DM i do 1954 presao jos 180 000 kilometara. Dalje prodat za 600 DM malo sredjen i ponovo prodat za 1000 DM. Presao narednih 80 000 km in a kraju prodat dileru u Minhenu sa 590 000 km predjenih. Diler koji je bio zbunjen zbog nekoliko specificnih pojedinosti, pozvao experte iz Volkwagena koji su u soku prepoznali auto otkupili ga i odvezli u Wolfsburg gde je i dan danas u muzeju.
Idealno mesto je pronadjeno na pustarama nize Saksonije u okolini zamka Wolfsburg koje je za tu potrebu oduzeto Erlu Von Schulenbergu.
1938 godine postavljen je kamen temeljac fabrike automobile koja je uskoro postala i do danas ostala najveca fabrika automobile na svetu.
Hitler je licno kumovao prvoj Bubi nazvavsi je KDF Wagen(Kraft Durch Freude Wagen).Ovo ime prihvaceno je sa odusevljenjem od strane Hitlerovih saradnika uprkos protivljenju Ferdinanda Porsea, koji ga je na kraju morao prihvatiti tako da je KDF Wagen zvanicno predstavljen 1939 u Berlinskoj skupstini.
Nazalost ili na srecu civilna proizvodnja Bube trajala je svega nekoliko meseci do izbijanja II svetskog rata u septembru 1939. godine kada je fabrika otpocela sa vojnom proizvodnjom vozila.
Na srecu jer je upravo u toku te vojne proizvodnje prikupljeno toliko podataka potvrdjenih u najekstremnijim uslovima od Afrike do snezne Rusije koliko ni jedan proizvodjac vozila nije mogao prikupiti .
Za vreme rata proizvedeno je vise vojnih verzija Bube koje su samo potvrdile i unapredile do tada steceno znanje i iskustvo fabrike u Wolfsburgu.
U maju 1945 zavrsetak rata docekala je samo trecina fabrike dok je ostatak tesko stradao u bombardovanju.
Zahvaljujuci samo Majoru Ivanu Hirstu englezi su odustali od totalnog unistenja fabrike i nekoliko godina kasnije fabrika je vracena Nemcima.
Mozda razlog za ovo lezi u cinjenici da je u ovom periodu neposredno po okoncanju rata kada se jos nije znalo sta ce se desiti sa fabrikom u Wolfsburgu, nekoliko modela Bube poslato u Englesku da bi bilo pregledano pred komitetom auto industrije Engleske.
Naime, vojska je zelela da cuje sta ovaj komitet misli o vozilu kako bi lakes odlucili o sudbini fabrike.
Ukratko, englezi su rekli da Vozilo nije ni tehnicki ni estetski interesantno,nije atraktivno za svakodnevnu voznju, da je ruzno i bucno i da je to tip auta koji je popularan dve tri godine i to je sve?!!!
Novi upravnik bio je Heinz Nordhoff koji je imao ne lak zadatak da od ostataka fabriku i sa njom i Bubu ponovo podigne na noge. I uspeo je.
Od nekoliko stotina vozila 1946 preko 19000 1948 do 49000 1949. godine broj proizvedenih Buba konstantno je rastao.
U svom razvoju Bubi je konstantno dodavano nesto novo , medjutim osnova je do kraja ostala verna projektu Ferinanda Porsea.
Inace “naslavniji dizajner svih vremena” Ferdinand Porse bio je ratni zarobljenik u Francuskoj optuzen od strane drugog velikana automibilizma Pjera Pezoa (Pierre Peugeot) za ratne zlocine. Ove optuzbe bile su malo kontraverzne, u svakom slucaju 1947 oslobodjen je optuzbi i pusten iz zatvora, medjutim tek 1949 se vratio u Nemacku.
Ferdinand Porse umro je 1951. bez mogucnosti da ikada sazna sta je napravio.Iste godine Porse kompanija proizvela je i bokser dizel motor sa 4 cilindra zasnovan na benziskom motoru Bube. Iako je dizel motor imao revolucionarna resenja ( pretkomore), i postizao brzine pd 100-110 km/h ipak se od proizvodnje odustalo od projekta. Motor veoma sporo ubrzavao, tresao se i bio veoma bucan. Ipak navedena resenja ukomponovana su tek 25 godina kasnije u moderne dizel motore.
Ubrzo sre optocelo i sa izvozom u Holandiju, Dansku, Luksebrurg,Svedska Belgiju, i USA.
!953 otpocela je proizvodnja u Brazilu kada je nasta Volkswagen Brazil. Sledio je Volkwagen of America pa 64 Volkswagen de Mexico,66 fabrika u juznoj Africi
.
1955 prizvedena je milionita Buba koja je za tu priliku zlatnoj boji sa brokatnim sedistima.
1967 uvedene su brojne modifikacije. Prednja svetla postala su okrugla i vertikalna, branici su postali zakrivljaniji i ojacani , zadnje svetlo povecano i struja ojacana (sa 6 na 12 volti).
SUPER BUBA
70 tih dodatno unapredjenje/ novi model predstavljena je SuperBuba model 1302 1302s kasnije.
Drugaciji izgled (prednja hauba znatno je zakrivljena). Nova napredna mehanika (Mcpirsonovo prednje Vesanje i zadnja osovina )( cPherson front chassis and rear axle with double flexible shafts)
Sve ovo dalje je unapredjeno 1973 sa modelomVW1303.
Kontantna Unapredjenja uvek su bila ispred svoga vremena sto je obelezilo razvoj Bube.
PVC veoma otporan suncani krov, 1955, tubeless gime 1957, akrilna boja umesto nitro boje 1949 itd
Od 1974 periodicno si izlazile ogranicene serije sa specificnom unutrasnjoscu i bojama:
1987 u cast Jubeleja od 50 godina od rodjenja poslednja specijalna serija je rodjena koju mnogi smatraju najboljom od svih Jubilarna Buba (Jubiläums-käfer).
Bila je metalik siva sa plavkastim prednjim staklom,sportske felne, volan golfa GTI i sivu nutrasnjost sa straftama u nekoliko tonova
Kako je prodajja/proizvodnja pocela da opada 1974 proizvodnja Bube u fabrici u Wolfsburgu je prekinuta i preseljena u Emden kako bi se napravilo mesta novom hitu Volkeagena : Golfu
1978 Evropska proizvodnja je definitivno prestala.
Meksiko je nastavio do sredine 2003.godine gde je puebla –meksicki poslednji primerak originalnog modela automobila “folksvagen -buba”, tablice nose broj 21.529 464 sto odgovara broju proizvedenih automobila ovog tipa u proteklih sesdesetak godina.
Poslednji primerak popularne “bube” namenjen je muzeju u Wolksburgu u nemackoj gdje je proizvodnja ovog modela okoncana 1978 godine, a pocela je 1939.
1976 Super buba je prestala da se proizvodi sa cvrstim krovom a kabriolet je nastavljen do 1980.
Ukupno je proizvedeno otprilike 22 000 000 vozila koji i dalje zuje putevima sirom sveta.
Zasto treba voleti Bubu
-Za Vas koji je volite a nemate neki specijalni razlog za to-
- Od 1997 godine u ginisovoj knjizi rekorda Buba drzi ponosito I mesto po broju predjenih kilometara . To je 1963 Buba Alberta Klajna iz pasadene u Americi koja je do sada presla 2.434.575 kilomerta. Albert ovog neverovatnog sampiona jos uvek vozi .
- Kako bi proverili izdrzljivost i snagu Buba urednici italijanskog auto casopisa 1959 godine podvrgli su dve bube testu koji je podrazumevao neprekidnu 16odnevnu voznju pri brzini od 110 km/h na ruti izmedju Bolonje i Milana. Put je u zbiru iznosio 18.664 km i za to vreme jedino je jedan auto imao manji defect pri 74 krugu kada je dinama otkazala . Nakon expresne opravke na licu mesta auto je nastavio voznju i zavrsio 100 krugova.
- Nezadovoljni sa ovim rezultatima a i potstaknuti od strane Volkswagenovih tehnicara organizatori su ponovili test ovaj put vozeci tri Bube prosecno 126 mk/h. od ove tri dve su odustale pri 118 krugu zbog pada pritiska u motoru dok je poslednja izgurala 200 krugova presavsi 34.328 km
- Ne toliko poznata je i cinjenica da su Bube i Superbube u svojoj istoriji zabelezile i brojne veoma znacajne pobede na reli trkama sirom sveta 1953,54,57 i 62 godine Bube su pobedjivale u Safatiju istocne Afrike. 1956 pobedile su u reliju Svedske. 1958 u iscrpljujucem Australijskom reliju od 67 ucesnika 32 su odustala a 8 Buba je zauzelo prvih 8 mesta. 1967.68 i 1969 Bube odnosile prva mesta i tokom sedamdesetih superbube su pobedjivale na evropskim relijima.
- Bubin motor takodje se pokazao kao veoma pouzdan u avioindustriji. I dan danas sa vema malim modifikacijama koristi se za ugradnju u male sportske avione. Izmene se odnose na magnetno paljenje umesto bombine i uz izuzimanje sistema vazdusnog hladjenja koje je nepotrebno prilikom leta. Ovakvi motori razvijaju brzinu do 200 km/h i veoma su pouzdani.
- Sta govori cinjenica da je Buba koriscena kao policijsko vozilo u preko 20 zemalja a izmedju ostalih i u Austriji, Nemackoj, Yugoslaviji, Svajcarskoj, Holandiji Belgiji, Danskoj, Austaliji, Brazilu ,Meksiku, Indoneziji, Tajlandu, Maleziji itd.